Krećemo od Motovuna - jedinstvenog i čarobnog gradića-spomenika, posljednjih godina posebno glasovitog po međunarodnom filmskom festivalu koji se svakog ljeta krajem srpnja ovdje održava. Izrastao na 277 metara visokom brijegu, jedinstveni je prizor autentičnog kamenog srednjevjekovnog istarskog gradića opasanog prstenastim zidinama, s kojeg se pogled prostire na vinorodna polja i glasovitu motovunsku park-šumu bogatu tartufima. Od ulaza i gradske lože do place sa crkvom Sv. Stjepana i zvonikom-kulom, te uglačanim kamenim ulicama, Motovun s pravom nosi titulu jednog od najljepših istarskih gradića.

Nastavljamo dalje i stazom stižemo do Zamaska, smještenog na brežuljku iznad rijeke Butonige s ponajljepšim pogledima na središnju Istru. Značajan je po tome što je upravo ovdje posred naselja, od 1535. do 1797. godine, prolazila državna mletačko-austrijska granica koja je doslovno dijelila i samu župnu crkvu Sv. Mihovila.

Dalje preko Kašćerge (čije neobično ime dolazi od njemačke riječi Kastern koje je označavalo mjesto u kojem su se plaćala davanja) stižemo do Butonige - naselja i skupa zaselaka pokraj istoimene rječice i povećeg umjetnog akumulacionog jezera, danas glavne točke vodoopskrbnog sustava čitave Istre.

Malo dalje, iznad Račiškog potoka i jezera Butonige, stižemo do Marčenegle, a zatim po glavnoj cesti Buzet-Prodani-Pazin eto nas u Cerovlju, gdje obiđite kasnogotičku crkvicu Sv. Trojstva iz 15.st. oslikanu freskama, i župnu crkvu uznesenja blažene djevice Marije iz 19.st.

Malo nakon toga stižemo konačno i do Pazina - samog srca Istre. Kao grad poznat i spomenut pod imenum Castrum Pisinum još 983. godine, Pazin je danas središte gospodarskog, kulturnog i obrazovnog života središnje Istre. Prošećite pazinskim ulicama i dođite do njegove srednjevjekovne pazinske tvrđave (Kaštel - danas sjedište Etnografskog muzeja Istre i Muzeja Grada Pazina), smještene iznad 130m dubokog ponora u kojem rijeka Pazinčica utječe u Pazinsku jamu - razlog zbog kojeg je Jules Verne dio radnje svog romana “Mathias Sandorf”, iz 1885. godine, smjestio upravo u ovaj ambijent. Također obiđite i pazinsku župnu crkvu Sv. Nikole. Veličanstven interijer Sv. Nikole čuva vrijedne freske, a posebno zanimljiv gotički rebrasti svod predstavlja i raj za heraldičare budući da je prekriven šarolikim grbovima plemićkih obitelji koje su kotribuirale u izgradnji i obnovi crkve.