STAZA SALVIANA
Tehnički opis:
Lokacija:
Umag - Savudrija - Kremenje - Buje - Umag
Dužina staze:
42.6 km
Polazna točka:
Umag - TN Katoro
Krajnja točka:
Umag - TN Katoro
Težina staze:
lagana
Visinska razlika:
390 m
Najviša točka:
213 m
Najniža točka:
2 m
Tip staze:
asfalt
Vrijeme vožnje:
2 h
Asfalt:
42.6 km 100%
Makadam:
0 km
Naglasci:

  • Grad turizma, arheologije, orgulja i tenisa - Umag
  • Suze u ljubavnom gnijezdu grofa Metternicha 1818. - Savudrijski svjetionik
  • Slavna pomorska bitka: poraz sina Fridrika Barbarosse u vodama Savudrije 1177.
  • Gospodar nad dolinom Dragonje - Kaštel
  • Na ?straži? Istre - Buje

Nema rezultata za zadane kriterije

Natrag na pretragu

Smještaj - Bike hotels

Dobro došli na Stazu Salvianu, koja od sunčanih plaža i ljetne vreve vodi ravno u srce tihog i pitomog istarskog zaleđa. Krećemo od Umaga - grada koji se, osim svojom užarenom rivijerom diči bogatom povijesnom baštinom i jednom posebnom manifestacijom - festivalom starih orgulja (Organum Histriae). Izrastao na poluotoku, na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, s povijesnom jezgrom koja najglasnije progovara venecijanskim duhom, Umag je danas najveće turističko središte sjeverozapadne Istre čije se ime pronijelo diljem Europe i svijeta zahvaljujući vrhunskom sportskom događaju - međunarodnom tennis ATP turniru ?Croatia Open?. Provozate li se gradom, ušećite u najbolje sačuvani objekt povijesne jezgre, ujedno i najstarije zdanje Umaga - najzapadniju gradsku kulu u kojoj je danas smješten muzej. Ljubitelj ste arheologije? Provjerite postav 2. i 3. kata muzeja, ovdje ćete otkriti zanimljivosti o antičkoj Sepomaji (Sipar) ili pak hidroarheologiji umaškog područja.

Nastavite li dalje, duž gradskih bedema, naći ćete se pred nadovršenom fasadom župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i sv. Pelegrina iz 1760. godine, mada arhivski podaci govore o jednoj starijoj crkvi iz 14. st. s bočnom kapelom posvećenom sv. Hermagori i sv. Fortunatu. Obavezno uđite unutra, razgledajte njen barokni inventar i prelijepe orgulje, rad glasovitog Francesca Dazzija iz 1776. godine čiji božanski zvuci odzvanjaju crkvom tijekom glasovitih ?Dana orgulja?. Osim što se svojim položajem upisuje kao najzapadnija točka Hrvatske, obližnja Savudrija - nekoć jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, poznata je po slavnoj pomorskoj bitci koja se 1177. odigrala u njenim vodama između Mlečana i flote predvođene Otonom ? sinom cara Fridrika Barbarosse. Štoviše, toponim Savudrija navodno dolazi od ?Salvo - re? što u prijevodu znači ?Spas kralja?, upravo prema legendi koja priča da se nakon poraza na moru sin slavnog Barbarosse u bijegu sakrio u jednu njenu obližnju cisternu. Također, tu je i savudrijski svjetionik. Osim što je poznat kao prvi svjetionik u Europi koji se koristio plinskim osvjetljenjem dobivenim iz kamenog ugljena (smatra se ujedno i najstarijim u funkciji na obje strane Jadrana!), glasovit je i po jednoj tužnoj ljubavnoj priči. Po njoj je grof Metternich, iako oženjen, ludo zaljubljen u jednu crnku iz ovog kraja, dao izgraditi upravo ovdje njihovo ljubavno gnijezdo. No, kako to biva u tužnim ljubavnim epizodama, iako je gradnja svjetionika trajala manje od godine dana, dvoje se zaljubljenih nije ovdje nikada uspjelo naći budući da je lijepa i zagonetne crnka umrla nekoliko dana prije samog dovršetka svjetionika.

Ostavite tužni svjetionik iza sebe i otisnite se dalje, u susret pitoresknim istarskim prizorima kamenih kućica, crkvica i zvonika Sv. Marije na Krasu i Plovanije preko kojih put vodi do Kaštela ? male utvrde koja dominira dolinom Dragonje. Nastavite li dalje, preko Kremenja stižete napokon do Buja čija se dva zvonika uočavaju još izdaleka. Izrasle na 222 m nadmorske visine, Buje su u prošlosti bile poznate još i kao ?Straža istre? što uopće ne čudi pogledate li samo kako se ponosno uzdižu njeni srednjovjekovni bedemi, Kaštel i zvonici crkve Sv. Servula I crkve Majke Božje Milosrdnice. Prije povratka u Umag, pomno se provozajte popločenim uglačanim kamenim ulicama povijesnog centra Buja i ne propustite razgledati etnografski muzej te lijepu katedralu izniklu na temeljima antičkog Jupiterovog hrama.

...
opširnije >>
Natrag